NAGRADA RADOVAN PAPOVIĆ
U skladu sa osnovnim načelom MFHHN da podstiče, afirmiše i radi na zaštiti i očuvanju kulturne baštine Crne Gore, ove godine ustanovljena je novčana nagrada u iznosu do 250 EUR u čast našeg velikog dirigenta, muzičkog stvaraoca, entuzijaste i pregaoca inventivnog i kreativnog duha, profesora Radovana Papovića, koja će nositi njegovo ime - „Radovan Papović“, a koja će se dodjeljivati najperspektivnijem mladom dirigentu svake godine u Herceg Novom. Na svečanom otvaranju ovogodišnjeg jubilarnog MFHHN biće prikazan dokumentarni film pod nazivom „Svega će biti – maestro Radovan Papović“ (2024), reditelja Čedomira D. Markovića. Film predstavlja snažan pečat i doprinos očuvanju muzičke tradicije Crne Gore, prvenstveno kada je riječ o razvoju klasične muzike na našim prostorima, ali i šire.

Profesor i dirigent Radovan Papović (1950 – 2022) ostavio je iza sebe gotovo nemjerljiv doprinos razvoju muzičkog života, kulture i umjetnosti Crne Gore, afirmišući je, kroz svoj dugačak i plodan razvojni put, i van granica, širom svijeta, osvajajući nagrade i priznanja kako na regionalnom, tako i na daleko širem nivou. Svojim djelom, kako stvaralačkim, izvođačkim, tako i pedagoškim, našao se na stranicama muzikološke literature.
Dokumentarni film „Svega će biti – maestro Radovan Papović“ je uvjerljivo svjedočanstvo o njegovom liku i djelu, kao višedecenijskom stubu, nosiocu i pokretaču muzičkog života Crne Gore.Ovaj film je snimljen zahvaljujući sačuvanim dokumentima, novinskim člancima, fotografijama, bogatoj arhivskoj građi i originalnom audio snimku u kojem profesor Radovan Papović govori o svom životnom putu. U filmu govore njegovi prijatelji iz djetinjstva, studenti, članovi ansambala, orkestara, profesori, kolege – kakav je bio kao čovjek, profesor, prijatelj, dirigent, šta je uticalo na to da se opredijeli za svoj životni poziv, koje anegdote se pamte i šta uopšte podrazumijeva razvoj ličnosti jednog plodonosnog umjetnika. Film je kolažnog tipa, realizovan uz pomoć najznačajnijih djelova iz različitih inetrvjua, a važne cjeline povezuju i kratki citati iz književnih djela koji se odnose na važna filozofska pitanja o smislu života i prolaznosti. Uključuje i panoramski prikaz rodnog Herceg Novog, kuće u kojoj se rodio, sa igranim dijelom, koji na poetski način opisuje ambijent njegovog odrastanja i značaj okruženja u formiranju umjetnika.
Radovan Papović je rođen 1950. u Herceg-Novom, gdje je završio školu za osnovno muzičko obrazovanje. Diplomirao je na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu u klasi prof. Predraga Miloševića, a postdiplomske studije, u klasi prof. Julija Marića, završio je na Muzičkoj akademiji u Sarajevu. Po dolasku u Titograd radi kao dirigent Simfonijskog orkestra RTV Titograd, i hora KUD Stanko Dragojević. Nakon osnivanja Muzičke akademije 1980. godine izabran je za asistenta, a iste godine formirao je Ženski kamerni hor koji je važio za jedan od najboljih ansambala u svom žanru u nekadašnjoj Jugoslaviji. Godine 1988. izabran je za docenta, a 1996. za vanrednog profesora, dirigujući i dalje Orkestrom RTV Crne Gore.
Svoj prvi javni nastup Radovan Papović imao je 1979. sa Simfonijskim orkestrom RTV Titograd u okviru festivala jugoslovenskih muzičkih umjetnika Dani muzike u Budvi. Sa tim orkestrom ostvario je ogroman broj koncerata učestvujući na festivalima u Budvi, Herceg-Novom i Baru, kao i u Češkoj, Italiji, Austriji, Alžiru i SSSR-u. U želji da pruži šansu mladim umjetnicima, Papović je sa Orkestrom RTV Titograd, kasnije Orkestrom RTV Crne Gore priredio i veliki broj koncerata na kojima su solisti bili učenici muzičkih škola ili studenti Muzičke akademije. Sa Horom Muzičke akademije i Orkestrom RTV premijerno je izveo brojna vokalno-instrumentalna djela. Poslije 1990. godine, Simfonijski orkestar je znatno prorijeđen, pa je Radovan Papović nastavio intenzivnu koncertnu djelatnost sa preostalim dijelom tog ansambla - Kamernim orkestrom RTV Crne Gore, gostujući na festivalima u Crnoj Gori, u Beogradu i u Novom Sadu. Godine 1999. sa studentima Gudačkog odsjeka Muzičke akademije formira Akademski kamerni orkestar, a već sljedeće godine realizuje projekat spajanja dva ansambla – Kamernog orkestra RTV Crne Gore i Akademskog kamernog orkestra.
Nekoliko uspješnih koncerata dalo je povoda da se zajednički ansambl proširi učešćem studenata Duvačkog odsjeka, tako da je prvobitni projekat prerastao u formiranje Crnogorskog simfonijskog orkestra, koji se prvi put predstavio na svečanom otvaranju festivala Barski ljetopis 2000. godine programom Muzika na Crnogorskom dvoru. Neophodnost postojanja takvog ansambla u našoj sredini potvrđena je već sljedeće godine koncertom Tri generacije, kao i koncertima koji su uslijedili tokom 2001. i 2002. godine. Radovan Papović se već na početku dirigentske karijere uključio i u oblast zabavne muzike, uspješno dirigujući na festivalima u Opatiji, Zagrebu, Ljubljani, Beogradu, Novom Sadu, Prištini, u Budvi (Pjesma Mediterana) i Herceg-Novom (Sunčane skale). Godine 1983. dirigovao je u Minhenu na festivalu Pjesma Evrovizije. Osim članstva u brojnim udruženjima, Radovan Papović je bio član žirija na mnogim muzičkim takmičenjima u Crnoj Gori i van nje. Napisao je veliki broj aranžmana i orkestracija iz oblasti dječije, zabavne i umjetničke muzike. Sa orkestrom RTCG, Akademskim kamernim orkestrom i Horom Muzičke akademije, Radovan Papović je snimio više od trideset program umjetničke muzike za potrebe RTCG.
